Državne mirovine - vrste, osnove i uvjeti mirovina

Posljednja izmjena stranice: 27.4.2012.

Državne mirovine u Hrvatskoj dolaze u raznim oblicima kroz planiranje mirovine i temeljem ispunjenih uvjeta daju različite vrste uglavnom minimalnih prava. Tako državne starosne mirovine (pune ili prijevremene) očito ovise o godinama: starosti i radnog staža. Slično tome državne obiteljske mirovine su zaštita za obitelj osiguranika koja (pod određenim uvjetima) nakon njegove smrti ima pravo na dio njegove državne mirovine. Invalidske mirovine su predviđene za one osiguranike koji imaju ispunjene određene uvjete glede duljine radnog staža, ali i nekakvo tjelesno oštećenje zbog kojega se priznaje status invalida u nekoj mjeri. Evo za usporedbu kakve su mirovine u SADu ili visina mirovina u Njemačkoj ili susjednoj Poljskoj te dobar primjer mirovinske reforme - Čile ili kombinirana državna mirovina u Švedskoj ili prva od tranzicijskih zemalja - Mađarska.

Problemi sa mirovinama, posebnim i povlaštenim su posebna priča i jer takve državne mirovine dolaze temeljem desetak različitih osnova, zakona i uredbi. Ipak, neovisno jesu li ostvarene temeljem uplaćenih doprinosa u državne mirovinske fondove, mirovinskog plana ili nekog drugog prava - sve ih isplaćuje država. Dijelom se taj iznos mirovina pokriva iz mirovinskog fonda kojim upravlja HZMO ili HMID, a dijelom iz državne blagajne odnosno državnog proračuna. To ne bi trebalo tako biti ali takva je hrvatska mirovinska problematika i barem posljednjih petnaestak godina tako funkcioniraju isplate državne mirovine. Alternativa državnim mirovinama su privatna mirovina i još među hrvatskim građanima nedovoljno prihvaćeno planiranje privatne mirovine.

Starosna mirovina

Da bi osiguranik mogao ostvariti pravo na isplatu državne starosne mirovine za starosnu mirovinu mora ispunjavati sljedeće uvjete: (1) uvjet starosti i (2) uvjet staža. Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina života (muškarac) odnosno 60 godina života (žena) i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Pored toga, pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom kada navrši 65 godina života (muškarac), odnosno 60 godina života (žena) i ako provede 15 godina u mirovinskom osiguranju. Malo je drugačije ako je u pitanju prijevremena starosna mirovina.

Obiteljska mirovina

Obiteljska mirovina pripada članovima obitelji umrlog osiguranika koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako: (1) je osiguranik navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža ili (2) je osiguranik ispunjavao uvjete o dužini mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili (3) je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili (4) je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju. No, ako je smrt osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, dužina mirovinskog staža osiguranja osiguranika se ne uzima u obzir. Na sličan način zaštiti najmilijih u nekom nesretnom slučaju služi i osiguranje života.

Invalidska mirovina

Da bi osiguranik mogao ostvariti invalidsku mirovinu tj. da bi mu se priznala invalidska mirovina, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: (1) postojanje invalidnosti i (2) uvjet staža. Invalidnost može nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Iznimno, pravo na invalidsku mirovinu stječe osiguranik: (1) kod kojeg je nastala invalidnost prije 35. godine života (uz uvjete) ili (2) kod kojeg je invalidnost nastala prije 30. godine života (uz uvjete). Situacija 2011. godine u Hrvatskoj pokazuje da je skoro svaki peti umirovljenik primatelj invalidske državne mirovine ali i da je svaki šesti umirovljenik prima punu mirovinu zato što je odradio puni radni staž. Evo što Institut za javne financije misli o tome zašto je svaka peta mirovina u Hrvatskoj invalidska.

Povlaštene mirovine

Ovdje ih samo spominjemo, a usporedbe i visine državne povlaštene mirovine u EU odnosno bivšim komunističkim državama koje su sada članice EU te hrvatske državne posebne i povlaštene mirovine istražujemo posebno. One nikako nisu hrvatska posebnost, ali jesu li druge zemlje našle bolji i pravedniji način za postizanje istih ciljeva? Testirajte kalkulator mirovine i vjerojatno ćete ustanoviti kako iznos prosječne državne mirovine nije dovoljan za pristojan život dok će ona povlaštena vjerojatno dostajati većini umirovljenika. Više o tome na mirovina.com blogu.