Moja mirovina i mirovine - blog o mirovinama

Posljednja izmjena: 25.3.2013.

Moja mirovina blog je - naravno - blog o mirovinama. Čini se kako se polako ali sigurno širi svijest o nedostatnosti državnih mirovina i potrebi planiranja individualne privatne mirovine. Nije čudno kako se pojavljuje sve više napisa i reportaža sa temom mirovina u raznim medijima. Dobro je da je tako jer mi ćemo ovdje citirati, pa i ukratko komentirati ono što nam se čini vrijednim i korisnim za temu privatnih mirovina i problematike dodatne mirovinske štednje uopće. Za starije tekstove tu je arhiva mirovina.com bloga u 2012. i 2011. godini.

Osnovni pojmovi i pitanja u vezi mirovina u Hrvatskoj - 23/3/2013

Kako relativno često dobijamo pitanja koja treba postaviti nekome u HZMO ili čak Ministarstvu rada i mirovinskog sustava ovdje smo skupili ukratko sva osnovna pitanja i pojmove u vezi mirovina u Hrvatskoj.

Tri tebi, a jedan meni: kakva će mi onda biti mirovina? - 15/3/2013

Nekonkurentnost hrvatskog gospodarstva dijelom je rezultat i velikih opterećenja na plaće, a to se vidi i u izdvajanjima za sadašnje mirovine (15%) i buduće mirovine (5%) iz bruto plaća.

Uštede na mirovinama dobre za proračun, a za umirovljenike? - 11/3/2013

Najavljenim odgađanjem odlaska u mirovinu za dvije godine državni proračun će uštedjeti na ukupnim troškovima mirovina desetak posto.

Danas nezaposleni mladi čovjek, a sutra premala mirovina? - 10/3/2013

Današnji problem nezaposlenosti mladih ljudi bit će problem mirovine u budućnosti kada te generacije odu u mirovinu sa nedovoljno radnog staža i uplaćenih doprinosa. Rješenje je privatna mirovina, ako se krene na vrijeme i pametno.

Povlaštenih mirovina ima puno i primaju puno u odnosu na prosjek - 9/3/2013

Značajan udio i visina povlaštene mirovine u Hrvatskoj mnogo više utječe na troškove mirovinskog sustava nego što će najavljeno dvogodišnje odgađanje dobi za umirovljenje donijeti koristi.

U mirovinu dvije godine prije ili kasnije, u čemu je razlika? - 8/3/2013

Pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu sa šezdeset i pet na šezdeset i sedam godina, tj. za dvije godine potaklo je mnoge burne reakcije, no je li ta razlika doista toliko bitna?

Ako mladi ne rade, tko će plaćati mirovine? - 7/3/2013

Kako neka novija istraživanja pokazuju da je skoro polovica mladih ljudi od 18 do 25 godina nezaposleno EU priprema novi propis o tzv. garanciji za mlade koja u osnovi ne jamči zaposlenje tim ljudima nego prilike za prekvalificiju, dodatno obrazovanje, te usvajanje novih znanja i vještina koje se sada traže na tržištu rada, a taj program financirat će se iz Europskog socijalnog fonda. Ako mladi ljudi ne rade, kako će financirati svoje mirovine, a i cijeli model međugeneracijske solidarnosti postat će potpuno neodrživ za deset ili dvadeset godina: prosječni životni vijek je sve dulji, nepovoljan odnos umirovljenika i zaposlenih radnika te velike izglede da sa današnjih 40 posto prosječne plaće državna mirovina bude 20 posto i to već za dvadesetak godina.

Bolja mirovina moguća bez mirovinske reforme? - 2/3/2013

Možda, a možda i nije. Teško je reći jer sada ne vidimo sustavne promjene već malo pomalo krpanje mirovina, a sustav p(r)opušta na sve više mjesta.

Sedam godina mira do povišenja dobne granice za umirovljenje? - 1/3/2013

Iako ministar Mrsić često puta (nanovo) izjavljuje kako neće biti smanjenja mirovina još jedna njegova izjava djeluje barem privremeno umirujuće na brojne baby-boomere koji se uskoro spremaju za mirovinu. Naime, ministar je nedavno izjavio da nema načina izbjeći povišenje podizanja dobne granice za mirovinu na 67 godina no da će se to pokrenuti tek za sedam godina odnosno u razdoblju od 2020. i 2030. godine. Kako je to pri današnjoj velikoj brzini svakodnevnih promjena prilično dug vremenski odmak ostaje vidjeti kako će se provesti i hoće li mirovina biti doista ugodna treća dob ili izvor brige za svakodnevno preživljavanje.

Nova reforma mirovina u Hrvatskoj? - 28/2/2013

Samo najava mogućih promjena sustava mirovina u svrhu ostvarivanja ušteda u državnom proračunu izazvala je mnoge komentare, evo nekih pogleda na mogućnost još jedne mirovinske reforme u Hrvatskoj.

Osobna doživotna renta privatna mirovina - 26/2/2013

Mnoge su mogućnosti planiranja dodatne mirovinske rente privatne mirovine u Hrvatskoj slično kao i u zemljama razvijeneg Zapada, no mnogo manje u zemljama regije gdje se pojam privatne mirovine izjednačava samo s dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Prilika ili problem, to će odlučiti svatko za sebe.

Kraći radni tjedan i radna mirovina - 8/2/2013

Iako smo ranije već pisali o konceptu četvrtog mirovinskog stupa jučer su mediji objavili vijest o još jednom drugačijem pogledu na starenje, radni vijek i mirovinu pa ćemo i to istražiti.

Brojke za neveselu budućnost hrvatskih mirovina - 5/2/2013

Samo nekoliko brojki bez komentara: prema projekcijama Ekonomskog instituta u Zagrebu do 2050. godine broj stanovnika Hrvatske smanjit će se za 707 tisuća dok će se istovremeno prema projekcijama demografa prof. A. Akrapa i UN Odjela za stanovništvo udio mladih osoba od 15-24 godina starosti smanjiti sa 13,2 na 10 posto, a broj starijih od 65. godine povećati sa 16,8 na 27,3 posto. Također, očekivano trajanje života porast će kod muškaraca sa 71,02 godine (2001. godine) na 76,33 godine (2031.godine), a kod žena sa 78,39 godina (2001.godine) na 82,91 godinu (2031. godine). Ovo je bez spominjanja nezaposlenosti samo za sebe dovoljno zabrinjavajuće.

Mirovinski lapsus ili stabilna nestabilnost? - 31/1/2013

Jučer je ministar Mrsić izjavio na Hrvatskom radiju, a Večernji list zabilježio: "Sustav je stabilan, isplata mirovina bit će redovita. Odnos zaposlenih i umirovljenika trenutačno je 1,19 prema 1, mirovinski sustav nam je stabilan, a na nama je da ga takvim održimo i u budućnosti." Napomenuo je i kako Vlada priprema prijedloge izmjena novog Zakona o mirovinskom sustavu kojima bi se omogućilo lakše kretanje radne snage i uklanjanje barijera koje postoje. Sve je to lijepo no izgleda kako poštovani ministar podatke sipa iz rukava umjesto da pogleda web stranicu HZMO sa najnovijim podacima koji kažu: 1.432.740 osiguranika (sretnici koji rade i uplaćuju mirovinske doprinose), 1.217.837 korisnika mirovina (sretnici koji primaju mirovine) i potom jasno navedeno (sic!) "Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika 1:1,18". Ministar je mogao i sam podijeliti ova dva broja i dobio bi 1,176462859 što su u HZMO ispravno zaokružili na 1,18. Na stranu sad sa sitnim razlikama, možda se ministar jednostavno zabunio. Ipak, kako se mogao zabuniti rekavši da nam je mirovinski sustav stabilan? Možda je mislio stabilno nestabilan, jer to je najbliže točnom opisu stanja: skoro polovica novca potrebnog za mirovine plaća se iz državnog proračuna pa kada bi se isplata mirovina ostavila samo HZMO i mirovinskom fondu mirovine bi bile upola manje.

Živimo sve dulje, a tko će to platiti? - 24/1/2013

Civilizacijski i medicinski napredak doprinosi starenju stanovništva. Prema istraživanju britanskog Kraljevskog Fonda očekivani životni vijek se stalno produljuje, ponajviše zahvaljujući većem životnom standardu, duljem obrazovanju i znanstvenom napretku u liječenju bolesti. Osim dobrih strana toga trenda, pitanje je i tko će uzdržavati sve te umirovljenike? To je pitanje potpuno utemeljeno jer se sada na jugu Europe vidi trend sve kasnijeg osamostaljivanja mladih ljudi - uz pomicanje granice do koje se netko smatra mladom osobom. Prema nekim istraživanjima, približno svaki drugi pripadnik generacije mlađe od 35 godina (od 25 do 34 godine) u Grčkoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Malti živi sa roditeljima. U Portugalu, Italiji, Mađarskoj, Sloveniji, Rumunjskoj i Poljskoj situacija je malo bolja jer u roditeljskom domu je tek četiri od deset mladih ljudi. Uzroci leže ponajprije u ekonomskim okolnostima kao i u neorganiziranom sustavu stambenog zbrinjavanja koji ne pogađa samo ovu generaciju već i one starije. Zato je situacija na sjeveru Europe drugačija: u Njemačkoj tek jedna od šest osoba iz ove generacije još živi s roditeljima, dok je u skandinavskim zemljama (Finska, Švedska i Danska) to tek jedna od dvadeset. Za Hrvatsku nema točnih podataka no lako je pretpostaviti da smo bliži ovim tzv. južnjačkim obiteljima.

Plaće, mirovine, racionalizacija i namještaj - 4/1/2013

Početak je godine pa se režu i mirovine. Nasreću, nije to slučaj no na jučerašnjoj sjednici hrvatska Vlada je u Sabor poslala prijedlog izmjena Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika kojim će se povećati plaće u prosjeku za dvadeset posto - pored ostalih - i nekim voditeljima u HZMO koji sada postaju državni dužnosnici.

Sve najbolje u novoj godini! - 1/1/2013

Nije teško poželjeti nešto bolje nego što je bilo u prošloj godini, no je li teško ostvariti? To će nam pokazati ova godina. Sve najbolje!