Više od pola stoljeća kasnije, točnije 1931. godine, kompanija M&G osnovala je prvi otvoreni fond, također u Velikoj Britaniji. Oba fonda izrasla su u moćne financijske grupe koje i dan danas upravljaju brojnim investicijskim i mirovinskim fondovima te životnim osiguranjima širom svijeta.
Prvi investicijski fondovi u Americi osnovani su dvadesetih godina prošlog stoljeća. Od svoje pojave pa do danas zabilježili su nevjerojatan uspjeh o čemu svjedoči i brojka od približno 83 milijuna Amerikanaca u čak 48 posto kućanstava koji danas posjeduju udjele u investicijskim fondovima.
U svijetu investicijski fondovi zauzimaju visoko mjesto na financijskom tržištu, a i u Hrvatskoj upravo oni postaju važni sudionici većine financijskih transakcija. Njihov broj se povećava svakodnevno, a mogućnosti koje nude zasigurno mogu zadovoljiti svakog ulagača kao i one koji to žele postati.
Investicijski fond nije pravna osoba već zasebna imovina koja se ulaže u dionice, obveznice i druge instrumente novčanog tržišta. Kad kupite udjele u nekom investicijskom fondu, vaš novac se povezuje s novcem tisuća drugih ljudi (vlasnika udjela, ulagača, udjelničara) sa sličnim investicijskim ciljevima.
Investicijski fond zapošljava profesionalnog investicijskog menadžera koji ulaže novac i svakodnevno nadgleda investicije i brine se da i dalje ispunjavaju ciljeve fonda i ujedno ciljeve dioničara.
Testirajte svoju sklonost riziku i koji bi vam investicijski fondovi mogli odgovarati, pa i kao dio financijskog plana za mirovinu: test ulagača u investicijske fondove.
Tri su glavna razloga popularnosti investicijskih fondova: profesionalni investicijski menadžment, diversifikacija i praktičnost.
Profesionalni menadžment: Fond vam omogućuje sudjelovanje na tržištu dionica i obveznica bez nepotrebnog nerviranja oko toga koje vrijednosnice ćete kupiti ili prodati. Fondov investicijski menadžer – osoba koja svoje radno vrijeme troši na pronalaženje najboljih investicija – donosi sve odluke umjesto vas.
Diversifikacija: Znamo da ne postoji 100% sigurna investicija, ali tu je multimilijunarski fond koji može smanjiti rizik rasprostranjivanjem investicija na desetke, pa čak i stotine različitih vrijednosnica – prednost koju većina ljudi ne može postići.
Praktičnost: Fond vodi brigu o vašem računu. Novac možete uložiti kadgod želite. Možete i povući svoj udio u cjelosti ili djelomično kadgod želite po trenutnoj netto vrijednosti.
Načelo tako uspješnog funkcioniranja uzajamnih investicijskih fondova je jednostavno. Svoj kapital udružite sa drugim ljudima u fond. Fond kupuje dionice i slaže skupinu diončkog kapitala. Profesionalni menadžer fonda osobno nadgleda odabir, kupnju i prodaju dionica. Detaljima kao što su vaše upisivanje u program, računovodstvo i izvještaji o zaradama i gubicima bavi se administrator fonda.
Zbog svoje praktičnosti, profesionalnog menadžmenta i raznolikosti, uzajamni fondovi postali su jedan od najpopularnijih oblika ulaganja u devedesetima. Nude se u mnogim bankama i investicijskim grupama. Dionice u uzajamnom investicijskom fondu možete kupiti i direktno od samog fonda.
Jedna od prednosti uzajamnog fonda je ta što ne morate kupiti "blok" dionica, ako što je to običaj na burzi. Možete zaokružiti svoju investiciju na $500 i posjedovati čudan broj dionica, ili samo dio dionice. Druga prednost uzajamnog fonda je to što kod većine fondova s vremenom možete povećavati svoju početnu investiciju. Fondovi mogu biti otvorenog i zatvorenog tipa. Kod otvorenih fondova bilo tko može kupiti udio u fondu u bilo koje vrijeme. I u bilo koje doba mogu kupiti još dionica. Zatvoreni fond prvo izdaje ograničeni broj dionica, a nakon toga te dionice morate kupiti od drugog investitora posredstvom brokera.
Posjedovanje udjela u uzajamnom investicijskom fondu donosi i neke troškove. Osim u slučaju da kupujete fond bez load naknade, morate platiti naknadu, tzv. load naknadu, pri kupnji ili prodajih svojih dionica. Također, postoje i godišnje naknade kojima se pokrivaju troškovi poslovanja fonda. Uzajamni fondovi nisu štednja, već vrijednosnice. Njima regulira Komisija za vrijednosnice i njihovu trgovinu (Securities and Exchange Commission - SEC, u Hrvatskoj HANFA), i nisu osigurane od strane FDIC-a (u Hrvatskoj DAB). Budući da njihova vrijednost ovisi o vrijednosti dionica koje posjeduju, uzajamni investicijski fondovi su rizični. Stopa rizika ovisi o tipu fonda, koji se može protezati od vrlo konzervativnog do vrlo agresivnog, i ovisi o burzi. Uzajamni fondovi slijede situaciju na tržištu, ili, ako su specijalizirani, situaciju na segmentu tržišta koji predstavljaju. Značajan rast Dow indeksa ili veća korekcija znatno će utjecati na sve fondove.