Mirovinska problematika kao i mnoga neodgovorena pitanja u vezi planiranja mirovine i privatnih mirovina, te olakšica na štednju u mirovinskom fondu ili policu životnog osiguranja čekaju mjere prije godinu dana izabrane Vlade. Individualnim planiranjem privatnih mirovina bavi se i Udruga građana "Privatna mirovina" (u osnivanju). Naravno da ima važnijih stvari u životu no ni sa ovime ne treba nepotrebno odugovlačiti. Primjerice, to je prije svega izbor koji ovisi o mnogim okolnostima: puna ili prijevremena starosna mirovina. Potom, relativno banalna stvar koja može stvoriti velike probleme i troškove - kako se nedavno pokazalo na primjeru Grčke sa velikim brojem stogodišnjaka koji još primaju svoje mirovine jer ih rodbina nije prijavila kao preminule - kao što je odgovarajući softver za mirovinu.
Posljednja godina pokazala je kako postojeća neravnoteža u prikupljanju sredstava za redovitu isplatu mirovina nikako nije dugoročno održiva: sada tek preko polovice tog novca dolazi iz mirovinskog fonda dok ostatak namiruje državni proračun novcem skupljenim od raznoraznih poreza. Bez doprinosa iz proračuna mirovine bi bile skoro upola manje od sadašnjih - koje su ionako premale. Često se čuju prijedlozi kako će svi problemi sa mirovinama nestati ako se zaposli dovoljan broj novih ljudi. Nažalost, ta bi mjera riješila samo dio problema budući da bi zapošljavanjem svih sadašnjih nezaposlenih osoba (govoreći ugrubo) podigli omjer radnika i umirovljenika sa 1,2 na 1,5 dok je dugoročno održivi minimum 3. Dakle, tek kad bismo mogli zaposliti barem milijun ljudi više nego što ima prijavljenih nezaposlenih približili bismo se tome ciljanom omjeru. Koliko se vidi posljednjih tjedana po medijima useljavanje je jedina opcija koja to može u relativno kratkom roku ostvariti.
Tu su kao dio problema i neki bitni strukturalni problemi koji utječu na stabilnost mirovinskih sustava, poput produženja životnog vijeka, smanjivanja stope nataliteta, te visoka stopa nezaposlenosti. Sve ove spomenute faktore još se uvećava negativnim utjecajem svjetske ali i hrvatske krize, tako da su ključni izazovi vrlo planiranje mirovina i mirovinske rente slični u mnogim europskim zemljama pa i u ostatku svijeta. Posebno je zanimljivo što je inovativno planiranje mirovina za mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj još u povojima, slično kao i izrada planova privatnih mirovina za velika poduzeća i kompanije odnosno za njihove zaposlenike.
Slično tome, istraživanje na temu hrvatska mirovina i mirovine ili praćenje članaka i priloga koje objavljuju različiti masovni mediji o mirovini u Hrvatskoj također je od moguće koristi za čitatelje. Naravno, pitanje mirovinskog sustava generacijske solidarnosti je vrlo visoko na listi prioriteta vlada zemalja EU: posebna se pozornost pridaje primjerenom iznosu mirovina u EU kao i održivosti mirovinskog sustava generacijske solidarnosti koji te mirovine isplaćuje, a sve kako bi ih mogao uredno isplaćivati i u budućnosti. Ipak, ne može se reći da sve ide bez problema, prisjetite se burne reakcije i masovnih prosvjeda građana u slučaju promjena u mirovinskom sustavu Francuske ili Grčke.
Očito je da svaka država ima (i imala je u prošlosti, no očito nije na pravi način koristila) mnoge alate kojima bi mogla utjecati na razvoj mirovinskog osiguranja: putem poreznih olakšica i poticaja, suradnjom državnih i privatnih mirovinskih sustava kako bi se nadopunjavali umjesto preklapali, pravednijim usklađivanjem visine državnih mirovina (prema porastu cijena, prema porastu plaća ili kombinacijom), ne samo penalizacijom ranijeg umiroviljenja nego i nagrađivanjem kasnijeg odlaska u mirovinu, itd..
Jedino još mirovina.com.hr ne zna što bi u vezi mirovina s obzirom da je prošla prva post-izborna godina pa su predizborne najave rješavanja pitanja mirovina i umirovljenika nestale bez traga u magli poslijeizbornog osvješćivanja. Za one koje muči penzija (ili slovenska pokojnina) ili možda tek istražuju mogućnosti da obveznice uključe u svoj portfelj za mirovinu - informacija je moć. Pa kako god bilo, izgleda kako je uz starosnu mirovinu (punu ili prijevremenu, invalidsku, itd.) u većini slučajeva potrebno isplanirati i štedjeti za dodatnu privatnu mirovinu. Zato što privatna mirovina nije luksuz.
