Prije dvije godine, početkom 2010. godine poljska vlada je srezala povlaštene mirovine za više od 40 tisuća bivših policajaca, graničara, zatvorskih čuvara te drugih državnih službenika i namještenika iz komunističke ere. Takve promjene su potakle burne rasprave i u drugim zemljama bivše Istočne Europe, od kojih su neke sada članice EU, a neke će to uskoro postati.
Ovako ili onako, svakako su pitanja mirovinskog sustava i državne povlaštene mirovine vrlo visoko na listi prioriteta vlada članica EU, a posebna se pozornost pridaje kako primjerenoj visini mirovina tako i održivosti samog mirovinskog sustava. Sustav možda uredno isplaćuje mirovine danas, ali jednako je važno da će moći isplaćivati mirovine i u budućnosti - uključujući i povlaštene.
Poljske grupe i organizacije za zaštitu ljudskih prava pozdravile su spomenuto smanjenje za razne povlaštene kao način osiguranja "pravde" za žrtve bivšeg komunističkog režima u toj zemlji neke od kojih su prisiljene živjeti u siromaštvu dok bivši komunistički funkcioneri i dužnosnici u nekim slučajevima primaju i do 2000 EUR povlaštene mirovine što je oko četiri puta više nego prosječna državna mirovina. Kritičari ovakvog poteza poljske Vlade smatraju kako se nepravedno kažnjava ljude koji nisu počinili nikakve zločine. Ipak, Janusz Kochanowski, poljski ombudsman za ljudska prava izjavio je za poljske medije: "Ovo je Zakon pristojnosti i pravde. Neodrživo je da kriminalci primaju veće (povlaštene) mirovine za svoje zločine dok istovremeno njihove žrtve žive u siromaštvu."
Nekako iz sličnih pobuda i sa sličnim razlozima i motivima, pojavljuju se inicijative u drugim zemljama slične komunističke prošlosti. Npr. u Slovačkoj: Jan Palfy, glasnogovornik Instituta za narodno sjećanje (Ústav pamäti národa) koji skuplja arhivsku građu i dokumentira zločine komunističkog režima kaže: "Ovakvo nešto bi u Slovačkoj bilo dobrodošlo. Krivo je i nepošteno da bivši agenti tajne komunističke policije primaju mnogo više mirovine od običnih ljudi. Za to nema razloga."
Posvuda po Srednjoj i Istočnoj Europi žrtve komunističkih režima su ogorčene time što oni koji su ih progonili i u nekim slučajevima i mučili nikada nisu sudski procesuirani nego u mnogim slučajevima umirovljeni i žive ugodnije i sa boljim standardom nego što će to obični ljudi ikada moći. U hrvatskom je mirovinskom sustavu 13 kategorija primatelja povlaštene mirovine sa 181.224 korisnika. Za njih se izdvaja više od 720 milijuna HRK mjesečno. Prosječna povlaštena mirovina u Hrvatskoj iznosi 3981 HRK, dok prosječni hrvatski umirovljenik prima tek 2166 HRK mirovine, odnosno 54 posto iznosa one povlaštene! Situacija niti u EU očito nije bitno drugačija.
Nema podataka o visini prosječne povlaštene mirovine za bivše sluge komunističkog režima u Hrvatskoj, no možemo kao orijentaciju uzeti iznos od približno 550 EUR. Za primjer, u Poljskoj general Jaruzelski, poznat po uvođenju izvanrednog stanja i slamanju pokreta Solidarnost je zajedno sa drugima uključenima primao približno 1800 EUR povlaštene mirovine.
Prema podacima rumunjskog Društva za povijesna istraživanja (Societatea de Siinte Istorice din Romania) bivši službenici tajne policije Securitate primaju mirovine u iznosu koji je do tri puta veći od državnog prosjeka. Oni su također pokrenuli inicijativu da se te povlaštene mirovine smanje.
U Slovačkoj mnogi bivši pripadnici čehoslovačke tajne policije StB žive relativno ugodno u mirovini. Njihova mirovina je do 800 EUR što je sjajno u odnosu na državni prosjek od 330 EUR. Istovremeno maksimalni iznos naknade za bivše političke zatvorenike je 700 EUR - i to samo ako su bili zatvoreni više od deset godina. Ostali primaju otprilike polovicu tog iznosa povlaštene.
U Češkoj umirovljeni službenici StB primaju manje mirovine, no još uvijek približno jednako kao i obični građani - oko 400 EUR mjesečno.
Ostaje vidjeti kako će se ovakvi zahtjevi za revizijom i usklađivanjem visine povlaštene mirovine prihvatiti u Hrvatskoj i primijeniti na povlaštene mirovine hrvatskih građana među kojima sigurno ima i nekih slučajeva poput spomenutih u EU.
