Mirovine, problem isplate mirovina i starenje stanovništva čine sve veći izazov za mnoge države i njihove mirovinske sustave. Kako je sve manje rođenih i apsolutno i relativno (i to često puta manje od broja umrlih što stvara negativni prirodni prirast), a u kombinaciji sa sve duljim očekivanim trajanjem života - prosječna starost populacije je sve viša i udio starijih osoba je sve veći. To u pravilu znači sve manje zaposlenih na sve više umirovljenika što na razini države i ekonomije stvara ogromne izazove i u pravilu dovodi do reformi mirovinskog sustava (najčešće kroz sve višu granicu za odlazak u mirovinu) i povećanja poreza.
Tako nedavno provedene izmjene hrvatskog Zakona o mirovinskom osiguranju donose postupno izjednačavanje uvjeta starosne dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu žena i muškaraca te istovremeno i veće faktore umanjenja u slučaju prijevremene starosne mirovine. Takve promjene mirovine - ali i još neke dublje i osjetljivije koje je svakako već ranije trebalo provesti - poboljšat će položaj i sadašnjih i budućih umirovljenika. Ipak, to nije naša posebnost - potreba za velikim promjenama i reformama u mirovinskom sustavu državne mirovine postoji ne samo u Hrvatskoj već diljem Europe i svijeta.
Nije takvo ponašanje svojstveno samo Hrvatskoj niti je novijeg datuma: neobičnu ideju prenio je poslovni.hr na dan 27.5.2011. pa citiramo: "... (mađarska) vlada planira dati dvije šanse prijevremenim umirovljenicima, odnosno onima ispod 57 godina starosti, za povratak na tržište rada, a ukoliko obje odbiju mogu se oprostiti od svoje mirovine. ...". Mjesec dana kasnije situacija je slična i u susjednoj Sloveniji pa - kako prenosi business.hr na dan 14.6.2011. - manje ili više isti problemi dolaze u prvi plan interesa političara i javnosti. "Očekivani životni vijek u Sloveniji se u zadnjih 20 godina povećao za šest godina za muškarce i pet godina za žene."
Pa nastavlja očekivano, ne spominjući moguće rješenje u obliku privatnih mirovina: "Tako velike demografske promjene slovenska je vlada nedavno iznijela kao glavni razlog za usmjerenu reformu mirovinskog sustava i sustava zdravstvene zaštite. Reforma bi trebala stabilizirati učinke koje sve starije stanovništvo ima na javne blagajne i državni proračun." Naizgled niti tu nema ništa čudno ali opet - očekivano - slijedi rasplet: "Mirovinska reforma, koja je predviđala povišenje praga za starosnu mirovinu na 65 godina života, uvjerljivo je odbijena na referendumu, unatoč tvrdnjama vlade da je sadašnji sistem neodrživ."
Naposlijetku, i u Hrvatskoj se otvorilo pitanje spomenutih promjena koje bi trebale biti rezultat argumentirane rasprave te stvoriti dugoročno održivi mirovinski sustav koji će pristojne i sigurne mirovine uredno isplaćivati sadašnjim i budućim umirovljenicima. Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava koje djeluje unutar Hrvatske gospodarske komore i okuplja sva obvezna i dobrovoljna mirovinska društva te mirovinsko osiguravajuće društvo uputilo je javnosti i Ekonomskom vijeću uoči rasprave o mogućim promjenama u mirovinskom sustavu vlastite prijedloge za ispravljanje sadašnjih anomalija vezanih uz drugi stup te stručnu analizu koja potvrđuje utemeljenost ponuđenih prijedloga. Pa kaže: "Na temelju dostupnih informacija u javnosti o mogućem otvaranju II stupa smatramo da bi takav korak imao nesagledive negativne posljedice među kojima i:
- daljnji rast deficita mirovinskog sustava u dužem razdoblju zbog starenja populacije,
- otežano financiranje proračuna u godini krize zbog nužnosti povećanja likvidnosti fondova u svrhu isplate članova koji se odluče na izlazak iz drugog stupa,
- nesigurnost budućih umirovljenika koji izađu iz drugog stupa jer nema načina da se na dulji rok na bilo koji način zajamči sigurnost i kvaliteta mirovina koje će se isplaćivati iz prvog stupa,
- velike troškove vezane uz komunikacijske kampanje od strane Vlade i fondova za privlačenje, odnosno zadržavanje članova.
