Prijevremena starosna mirovina kao pravo na ranije umirovljenje se može ostvariti svaki osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža (muškarac), odnosno 55 godina života i 30 godina mirovinskog staža (žena) (el. 31. ZOMO). Pored toga, svaki onaj osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža (muškarac), odnosno 55 godina života i 30 godina mirovinskog staža (žena) ostvaruje pravo da mu se isplaćuje prijevremena starosna mirovina što se za ispunjenje uvjeta staža za priznanje prava na mirovinu razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom .
Spomenuta prijevremena starosna pravila i uvjeti su vrlo jasni no znate li koliko će vam novca uopće trebati u mirovini? Mirovina iz tzv. sustava generacijske solidarnosti odnosno model državne mirovine je odlično zamišljena oslanjajući se na zaposlene aktivne radnike koji plaćaju doprinose za mirovine umirovljenika. Ali, to je ideja od prije više od 100 godina! Tada je odnos aktivnih radnika i umirovljenika bio blizu 4:1. Danas je taj odnos približno 1,3:1 i približava se katastrofalnom omjeru 1:1 kada je broj umirovljenika i radnika koji uplaćuju doprinose za isplatu te iste mirovine potpuno izjednačen.
Takav sustav je neodrživ na dulji rok jer da bi dugoročno funkcionirao, treba biti barem tri puta više zaposlenih radnika u odnosu na broj umirovljenika. Ni starosna, ni prijevremena, ni povlaštena, pa ni ikakvu drugu mirovinu neće se moći isplatiti. Pored toga, u posljednje vrijeme dogodile su se neke važne promjene u hrvatskom mirovinskom sustavu i to će se izravno odraziti na iznose mirovine današnjih umirovljenika, ali i one u budućnosti.
Primjerice, najnovije izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju donose postupno izjednačavanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu žena i muškaraca (kad je u pitanju općenito starosna mirovina), te veće faktore umanjenja (kad se ostvaruje prijevremena starosna mirovina). U planu su i razne druge mjere koje dotiču mirovine ostvarenih prema posebnim propisima (razne posebne i povlaštene mirovine), ali i u drugim područjima mirovinske skrbi i to sve sa ciljem ostvarenja održivosti mirovinskog sustava u Hrvatskoj. To je bilo za očekivati jer potreba za više ili manje ozbiljnim promjenama i reformama u mirovinskom sustavu nije proces koji je aktualan samo u Hrvatskoj već i šire. Prijevremena starosna umirovljenja će postati svojevrsni luksuz i svatko tko može neće koristiti ta prijevremena mirovinska prava. No, to je već poznata starosna mirovinska problematika.
Nažalost, stvari u budućnosti sigurno neće postati bolje. Pa tako ni isplata mirovina iz sustava generacijske solidarnosti bila ona starosna ili prijevremena. Ipak, za većinu ljudi financijski ugodna mirovina je pitanje pravovremenog izbora, a svatko će izabrati planiranje mirovine i iznos rente koju mu kasnije isplaćuje privatna mirovina prema svojim mogućnostima. Tada neće biti važno je li državna mirovina starosna, puna ili prijevremena ako imate štednju za mirovinu.
