Starosna mirovina i pitanje mirovine su česta tema. Kako do veće mirovine? Očito je kako nije potreban neki drastični zaokret u hrvatskom mirovinskom sustavu, ali ga je potrebno mijenjati i otkloniti mnoge intervencije u mirovine (npr. povlaštene mirovine) koje su provedene u posljednjih desetak godina i koje su bitno izmijenile starosna načela na kojima počiva. Što se tiče mirovine jednostavno pravilo: tko je uplatio više - veća mu je starosna mirovina, a tko je uplatio manje - zna se! Uskoro će državne mirovine sve više zaostajati za plaćama. Imamo izbor: nastavak povećanja odnosa mirovina prema prosječnoj plaći ili dugoročnom postepeno smanjivanju ukupnih rashoda mirovinskog sustava. Evo najbolja mjesta za mirovinu i uz to mali izračun koliko će trebati za mirnu starost i starosna mirovina na mjestu iz snova: kalkulator mirovine.
Spominjemo kratki osvrt na poslovnoj stranici tportal.hr objavljen 23. rujna 2010. godine sa podnaslovom "Prijelazno razdoblje za izjednačavanje dobi muškaraca i žena (puna starosna mirovina) ipak će iznositi 20 godina, (...)". Pa nastavlja: "Objasnila je da će se tako 'odrediti 20-godišnje prijelazno razdoblje za izjednačavanje dobi žena i muškaraca za starosnu mirovinu, a polazni će se faktor za prijevremenu mirovinu vezati i na staž mirovine'." Ovo je sve lijepo no sve je lakše ako ste na vrijeme započeli svoju vlastitu štednju za mirovinu.
Za svaki slučaj citiramo upute Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o starosnoj mirovini: "Da bi osiguranik mogao ostvariti pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu mora ispunjavati sljedeće uvjete: (1) uvjet starosti i (2) uvjet staža. Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina života (muškarac) odnosno 60 godina života (žena) i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Pored toga, pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom kada navrši 65 godina života (muškarac), odnosno 60 godina života (žena) i ako provede 15 godina u mirovinskom osiguranju." Više informacija o temi prijevremena starosna mirovina.
Kao svojevrsnu zanimljivost citiramo neka pravila PIO RS u BiH o kojima nešto ima za reći i javni pravobranitelj, pa evo: "(...) Korisnik starosne penzije može, posle prekida osiguranja, ponovo da se zaposli ili da obavlja samostalnu delatnost i da prima penziju (starosna penzija), izuzev kada se zaposli u inostranstvu (uključujući i bivše jugoslovenske republike), ukoliko međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. (...) Ako se ponovo zaposlite ili obavljate samostalnu delatnost više od godinu dana, imate pravo na novi obračun penzije. (... mirovinski plan ...) Osiguraniku samostalnih delatnosti koji nije platio sve doprinose penzija se umanjuje za trećinu dok ne izmiri dugovanja. Isto važi i za poljoprivrednike i one koji sami plaćaju doprinose (po članu 15 Zakona o PIO starosna penzija).
Slična je i starosna mirovina u Sloveniji. Očito i Hrvatsku i ostatak zemalja ex-YU muči ista mirovinska problematika koja izravno utječe na sustave mirovine i isplate državne mirovine (starosna prije svega) poput produženja životnog vijeka (prosječna starosna dob stanovništva je sve viša), smanjivanja stope nataliteta, izostanka pravovremenog odgovora na izazove starenja stanovništva i sve više primatelja mirovine (koji nažalost nisu na vrijeme mislili na planiranje mirovine odnosno posebno važno vlastito planiranje privatne mirovine, te relativno niska stopa zaposlenosti.
Pitanje problema mirovinskih sustava je među prioritetima vlada zemalja EU, a posebno visina mirovine. Nije to uvijek lako, sjetite se burnih reakcija građana u slučaju promjena u mirovinskom sustavu Francuske, a radilo se o tome koja će biti starosna granica za ostvarenje mirovine. Privatna mirovina sigurno je rješenje, no samo za buduće umirovljenike jer je za sadašnje prekasno. Više o tome piše i moja mirovina blog.
