Štednja za mirovinu i dobar plan privatne mirovine su za većinu ljudi nužni - i to čim prije. U ovom trenutku očekivano trajanje života u Hrvatskoj je 78 god. za muškarce i 81 god. za žene tako da će u slučaju umirovljenja sa 65 godina prosječni muškarac u mirovini provesti 13 god., a prosječna žena 16 god. Prosječna državna starosna mirovina iznosi oko 2200 HRK dok je prosječna plaća u isto vrijeme oko 5700 HRK, a HZZO navodi i podatak kako je prosječna isplaćena mirovina tek oko 37 posto prosječne plaće. U većini slučajeva državna mirovina će pokrivati samo dio troškova pa je dobro imati i privatnu mirovinu, a za to pomaže pravovremeno planirana i odmjerena štednja.
Što prije počne vaša štednja za mirovinu bit će lakše skupiti potreban kapital iz kojega će se isplaćivati privatna mirovina i priskrbiti financijski osiguranu rentu u mirovini. Ranije započeta planirana štednja za mirovinu kao dio mirovinskog plana znači manje ulaganja za vas sada, ali i potencijalno veću mirovinu u budućnosti. Najbolje je štednju za mirovinu početi ranije, makar i kasnija štednja može pomoći, a najgore je ne započeti i ne učiniti ništa po pitanju privatne mirovine. Pored ostalih prednosti, mirovinska štednja (ovisno od proizvoda za mirovinu) uključuje porezne olakšice, državne poticaje i svakako efekt kamate na kamatu. Primjerice, recimo da ste počeli svoju štednju za mirovinu sa 20 godina, uredno odvajali 500 HRK svaki mjesec i spremali ih pod madrac sve do umirovljenja sa 65 godina skupili bi oko 270.000 HRK. No, da ste na vrijeme mudro isplanirali mirovinu kombinirajući različite financijske proizvode i usluge vaša štednja za mirovinu je uz 7 posto prosječnog godišnjeg prinosa mogla iznositi oko 1.900.000 HRK.
Evo nekoliko primjera koji pokazuju kako do veće mirovine, kako štednja za mirovinu treba početi što ranije i da je vrijeme presudno. Uzeli smo okvirno izdvajanje 200 HRK mjesečno i prosječni godišnji prinos od 7 posto. Ako se kasnije počne sa štednjom ipak nije isto da li ste umjesto sa 18 počeli štedjeti za mirovinu sa 19 godina zato što je razlika u času umirovljenja sa 65 godina relativno mala ili je vaša štednja umjesto sa 34 godine započela sa 35.
Marija je rano počela raditi i započela štedjeti za mirovinu sa 25 godina odvajajući tek 200 HRK mjesečno od svoje plaće te će tako do svoje mirovine skupiti oko 400.000 HRK, no da je njena štednja počela godinu dana ranije skupila bi oko 430.000 HRK. Petar je stalni posao u solidnom poduzeću našao tek u tridesetima i počeo izdvajati istih 200 HRK mjesečno za mirovinu sa 35 godina pa će do mirovine skupiti oko 195.000 HRK, a da je počeo godinu ranije pod istim uvjetima skupio bi oko 210.000 HRK za mirovinu. Na kraju, Višnja je počela štednju za mirovinu tek u četrdesetima odnosno sa 45 godina i uz jednako izdvajanje od 200 HRK mjesečno za mirovinu bi skupila oko 85.000 HRK dok bi joj štednja započeta godinu ranije donijela oko 93.000 HRK. Ovaj kalkulator mirovine će pokazati je li to bilo dovoljno.
Kako bilo, štednja za mirovinu je dobra stvar te poznata u razvijenim zemljama već mnogo godina. Primjerice u Velikoj Britaniji svi zaposleni radnici mogu ostvariti veću razinu životnog standarda u mirovini kroz privatnu mirovinu iz sustava mirovinskih planova organiziranih kao tzv. occupational pension schemes. Pored toga, moguće je otvoriti privatni mirovinski račun poznati i kao tzv. money purchase mirovinski programi. Najvažnije je započeti na vrijeme: bolje prije nego kasnije! Više o štednji za mirovinu ima i na mirovina blogu.
